IN STORE  in your country  
SRBIJA
Analize
20.10.2020.

PROIZVEDENO U SRBIJI: Mediana - Demografski profil građana Srbije koji radije kupuju domaće proizvode nego strane

Potrošački etnocentrizam ili kupujmo domaće

Imajući u vidu naše dugogodišnje iskustvo u oblasti marketinga, medija i istraživanja javnog mnjenja u prilici smo da nudimo kompletnu uslugu istraživanja, počev od identifikacije problema pa sve do detalnjih analiza, interpretacije podataka i savetovanja. Mediana, Institut za istraživanje tržišta i medija, osnovana je u Sloveniji 1992, a na tržištu Srbije posluje od 2007. godine.

Autor: Borislav Radojković

Target Group Index je jedan od retkih multifunkcionalnih alata koji je namenjen savremenim kompanijama u zadovoljavanju osnovnih potreba za analizama potrošača, tržišta i konkurencije. Korisnik Target Group Index baze može brzo i lako da analizira, kako svoje postojeće i potencijalne potrošače tako i potrošače konkurencije i da na taj način precizno definiše strategije i smernice marketinškog delovanja.

Ovom prilikom biće prikazan deo podataka iz TGI Adria baze koji se odnosi na potrošački etnocentrizam na tržištima Slovenije, Hrvatske, Srbije, BiH i Makedonije. Bitno je napomenuti da TGI Adria baza ima godišnji uzorak od 16.747 ispitanika i da obuhvata populaciju od blizu 15 miliona stanovnika ovih pet država, starosti od 15 do 69 godina.

Potrošački etnocentrizam jednog tržišta se meri kroz odnos koji građani jedne zemlje imaju prema kupovini domaćih proizvoda. Svakako da je za jednu državu od velike važnosti da svoj ekonomski rast i razvoj zasniva na jačanju uticaja potrošačkog etnocentrizma koji se opet razlikuje kako između pojedinih tržišta tako i između pojedinih segmenata potrošača na istim tržištima.

Upravo je ovo i glavni cilj analize, da sa jedne strane prikaže razlike koje postoje na ovih pet tržišta, po pitanju afiniteta prema kupovini domaćih proizvoda, i da sa druge strane demografski detaljno opiše građane Srbije koji radije kupuju domaće proizvode nego strane.

Analizirajući izjavu „Kada god mogu kupujem (srpske, hrvatske, slovenačke….) proizvode“ na prikazanih pet tržišta dobijamo da statistički značajnije više od proseka sklonost prema kupovini domaćih proizvoda pokazuju građani Hrvatske i Srbije. U Hrvatskoj je to 11% poena statistički značajnije više od proseka dok je u Srbiji to 8% poena. Posmatrajući tabelu ispod, vidimo da su građani BiH na nivou proseka 21,6% dok su se građani Slovenije u najmanjem procentu složili sa ovom izjavom i to za celih 30% poena statistički značajnije manje od proseka.

Sigurno da je nivo ekonomske razvijenosti, etnička raznolikost stanovništva i otvorenost prema svetu uticao na činjenicu da je među građanima Slovenije najmanji procenat definitivnog slaganja. S druge strane kampanje „Kupujmo domaće“ koje su postojale i u Hrvatskoj i u Srbiji, kao i činjenica da se radi o etnički čistim državama, sigurno su uticale na snagu potrošačkog etnocentrizma koji postoji na ovim tržištima. Suprotno situaciji u Hrvatskoj i Srbiji, nacionalna podeljenost koja postoji i u BiH i u Makedoniji uticala je na manju snagu potrošačkog etnocentrizma na ovim tržištima.

Demografski profil
Kao što smo već i naveli, razlike u stavovima prema kupovini domaćih proizvoda postoje i unutar pojedinih demografskih segmenata na jednom tržištu. Na slajdovima je prikazan demografski profil građana Srbije koji su se definitivno složili sa izjavom: „Kada god mogu, kupujem srpske proizvode“.

Sam stepen slaganja sa ovom izjavom meren je na Likertovoj petostepenoj skali od definitivnog slaganja do definitivnog ne slaganja. Sama distribucija odgovora je takva da se 57% građana Srbije u bilo kom stepenu složilo sa ovom izjavom dok se kao što smo videli 22,4% njih definitivno složio sa ovom izjavom. I upravo sa ovim segmentom građana Srbije nastavljamo dalje analizu.

Kada govorimo o demografskom profilu građana Srbije, koji su se u potpunosti složili sa izjavom „Kada god mogu, kupujem srpske proizvode“, može se primetiti da ne postoji statistički relevantna razlika u pogledu njihove polne distribucije. Nešto veći procenat žena se složio sa ovom izjavom, ali ta razlika nije statistički značajna u odnosu na prosek. Situacija je drugačija kada posmatramo starosnu strukturu gde možemo da vidimo da se građani stariji od 55 godina u statistički značajnijem procentu više slažu sa ovom izjavom za razliku od građana Srbije starosti do 34 godine koji se u statistički značajnije manjem procentu slažu sa ovom izjavom. Drugim rečima, što su građani stariji to pokazuju veću sklonost ka kupovini domaćih proizvoda.

I u pogledu obrazovanja, situacija je „čista“. Sa većim stepenom obrazovanja pada sklonost ka kupovini domaćih proizvoda i obrnuto, što je niži stepen obrazovanja raste sklonost ka kupovini domaćih proizvoda. I bračni status nam pokazuje sličnu sliku. Osobe koje još nisu u braku, ili trenutno žive sa partnerom, imaju manju sklonost ka kupovini domaćih proizvoda u odnosu na građane Srbije koji žive u bračnoj zajednici ili su na žalost postali udovci ili udovice.

Zanimljivo je da afinitet prema kupovini domaćih proizvoda pokazuju i osobe koje za sebe smatraju da su „glave“ u domaćinstvu, kao i osobe koje sebe doživljavaju kao glavne kupce u domaćinstvu. Ovo je veoma bitan podatak da su skoro 4/5 osoba, koje su se definitivno složile sa ovom izjavom, glavni kupci domaćinstva.

Kada govorimo o njihovom radnom statusu, statistički značajnije više među ovom ciljnom grupom javljaju se osobe koje su domaćice ili koje su samozaposlene i penzioneri, dok se po pitanju pozicije radnog mesta izdvajaju radnici. Slično kao i u obrazovanju, sa višom pozicijom u hijerarhiji pada sklonost ka kupovini domaćih proizvoda.

Ako pogledamo prihode, videćemo da ova ciljna grupa ima lična primanja (52.347 dinara) koja su niža od proseka (54.521 dinara) i prihode domaćinstva (79.554 dinara) koji su niži od proseka (85.734 dinara). Iz ovoga se zaključuje da veću sklonost ka kupovini domaćih proizvoda pokazuju osobe sa nižim prihodima od proseka. „Samo“ 17,3% njih smatra svoje prihode dovoljnim za život.

-