Prijavite se na naš newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim vestima, događajima i ekskluzivnim sadržajem. Ne propustite priliku da prvi saznate šta je novo!
Marko Martinović: Ono što me je konstantno pokretalo, kroz sve uloge koje sam obavljao, jesu ljudi sa kojima sarađujem i mogućnost da zajedno nešto gradimo. Karijeru doživljavam kao desetoboj, a svaka deonica nosi drugačije izazove i traži drugačije sposobnosti, i upravo to me motiviše. Privatno, ravnotežu pronalazim u vremenu sa porodicom i bliskim prijateljima, to je ono što mi daje perspektivu i energiju da se poslovnim izazovima vraćam svežijeg pogleda.
Frikom timu sam se pridružio početkom 2024. godine, dolazeći iz kompanije PepsiCo (Marbo), gde sam kao regionalni direktor prodaje pokrivao sedam tržišta Zapadnog Balkana, a pre toga iz Nelt Grupe i Procter & Gamble-a. Ukupno, karijera koja je prošla kroz dosta različitih kategorija, tržišta i veličine organizacija, od nekoliko stotina do više od dve hiljade ljudi, kaže nam Marko Martinović, generalni direktor kompanije Frikom, na početku razgovora.
Kompanija Frikom ove godine obeležava značajan jubilej – 50 godina postojanja. Šta za vas lično predstavlja ova godišnjica, a šta za kompaniju?
Za mene je velika čast, ali i odgovornost, da budem na čelu Frikoma u godini u kojoj obeležavamo pola veka poslovanja. Malo je kompanija koje uspeju da toliko dugo ostanu relevantne, da povezuju različite generacije i da istovremeno sačuvaju snažnu emocionalnu vezu sa potrošačima. Za Frikom je ovaj jubilej potvrda poverenja koje se gradilo decenijama. Kada govorimo o 50 godina, ne govorimo samo o proizvodima, poslovnim rezultatima ili tržišnom učešću. Govorimo o generacijama zaposlenih koje su gradile kompaniju, partnerima sa kojima smo rasli i potrošačima koji Frikom doživljavaju kao nešto svoje. Istovremeno, jubilej nije samo pogled unazad već i odgovornost sa pogledom u budućnost, šta danas radimo, kakve odluke donosimo kako bi Frikom bio uspešan i narednih 50 godina.
Na čelu kompanije ste poslednje dve i po godine te bogate tradicije, ali sam sigurna da ste upoznati sa njenom istorijom, pa bih vas zamolila da nam kažete šta su bili neki prelomni trenuci u poslednjih pet decenija, koji su bili od ključnog značaja za njen opstanak i razvoj?
Frikom je osnovan 1976. godine, dok je prve sladolede proizveo 1978. Među njima su bili Kapri, Leni i Kornet, proizvodi koji su i danas deo našeg portfolija i među omiljenim izborima potrošača. Tokom pet decenija, kompanija je prošla kroz velike promene tržišta, tehnologije i vlasničke strukture i za sve to vreme Frikom je uspeo da sačuva identitet, znanje i poverenje potrošača. Posebno važnim smatram trenutak kada je Frikom postao deo Nomad Foodsa, najvećeg evropskog proizvođača zamrznute hrane. Time smo dobili pristup dodatnom znanju u ovim kategorijama, tehnologijama i međunarodnom tržištu, uz mogućnost da Frikom u budućnosti još snažnije razvijamo kao regionalni proizvodni centar.
Kada ste stupili na dužnost generalnog direktora, izjavili ste da ta pozicija za vas predstavlja veliki profesionalni izazov, budući da dolazite u kompaniju koja je tržišni lider u proizvodnji i distribuciji sladoleda i zamrznute hrane. Prema vašem mišljenju i dosadašnjem iskustvu, da li je teže održati kompaniju na vrhu ili je dovesti do te pozicije?
Oba zadatka su zahtevna, ali na različite načine. Kada kompaniju dovodite do liderske pozicije, imate jasno definisan cilj koji želite da dostignete. Kada ste već lider, vaš zadatak je složeniji: morate istovremeno da čuvate ono što vas je dovelo na vrh i da imate dovoljno znanja i hrabrosti da menjate ono što će vam omogućiti da na toj poziciji ostanete. Lider ne može da se poredi samo sa direktnim konkurentima unutar postojećih kategorija, već mora da gleda šire i vizionarski posmatra razvoj kategorije. U našem slučaju, to bi značilo da se ne takmičimo samo u kategoriji zamrznute hrane, već u kategoriji celokupne hrane. Od lidera se očekuje da prepoznaje potrebe koje potrošači još nisu jasno iskazali i postavlja standarde kvaliteta, inovacija i distribucije.
Rođendansku godinu proslavljate uvođenjem velikog broja inovacija koje prate savremeni način života, kako u kategoriji sladoleda, tako i u kategoriji smrznute hrane. Recite nam nešto više o njima i da li potrošači mogu da očekuju još noviteta do kraja godine, i kojih?
Jubilarna godina donela je novitete koji odgovaraju na konkretne potrebe potrošača – praktičnost, uštedu vremena, kvalitet i želju za novim iskustvima. U segmentu porodičnog sladoleda, predstavili smo Quattro Layers, prvi porodični sladoled u kadici sa horizontalnim slojevima, a naš najprodavaniji štapić Kapri lansirali smo u promotivnom pakovanju 5+1 komad gratis. King i Macho brendovi su tradicionalno dobili novitete koji su se dobro pokazali, a moj favorit ove godine je Sorbet štapić koji ima samo 72 kalorije i koji je postigao odličan rezultat. U zamrznutoj hrani, fokus je bio na kvalitetnim i jednostavnim rešenjima za obrok. Predstavili smo riblje štapiće u panadi od pereca, riblje filete sa sedam vrsta semenki, kukuruzne rolnice sa sirom, kao i slatku varijantu sa jabukom i karamelom. Proširili smo i ponudu povrća novim mešavinama, među kojima su kombinacija graška i šargarepe i proizvodi namenjeni brzoj pripremi supa i čorbi.
Zamrznuti proizvodi ne prolaze kroz duge lance transporta i skladištenja, pre nego što stignu do potrošača — svežina je zaključana u trenutku obrade
Gde se Srbija nalazi po pitanju potrošnje zamrznute hrane u poređenju sa susednim zemljama i ostatkom Evrope?
Potrošnja zamrznute hrane u Srbiji i dalje je niža nego na razvijenijim evropskim tržištima, naročito u kategorijama gotovih i polugotovih obroka. Istovremeno, u pojedinim kategorijama, poput zamrznutog povrća, testa i sladoleda, domaći potrošači već imaju izgrađene navike i veoma dobro poznaju ponudu. Postoji nekoliko razloga zašto je kategorija manje razvijena — od značajnog prisustva i učešća pijaca u ukupnom prometu hrane, preko veličine rashladnog prostora u objektima, gde su trgovci u zapadnoj Evropi značajno više prostora opredelili ovoj kategoriji, do razlika u navikama potrošača. U Srbiji se i dalje neguje tradicija kuvanja kod kuće, ali sve veći broj ljudi traži proizvode koji će im taj proces olakšati. Zamrznuta hrana omogućava da kvalitetne namirnice ima dostupne tokom cele godine, da lakše kontroliše porcije i da smanji bacanje hrane.
Šta biste poručili onim potrošačima koji i dalje smatraju da zamrznuti proizvodi nisu dovoljno kvalitetni i zdravi kao sveži?
Poručio bih im da ne brinu, jer je savremeni proces zamrzavanja na visokom tehnološkom nivou. Na primer, povrće namenjeno zamrzavanju bere se kada dostigne odgovarajući stepen zrelosti i zamrzava se u veoma kratkom roku, na temperaturi od minus 18 stepeni i nižoj. Na taj način čuvaju se njegova svojstva i nutritivna vrednost. Zamrznuti proizvodi ne prolaze kroz duge lance transporta i skladištenja, pre nego što stignu do potrošača — svežina je zaključana u trenutku obrade. Zamrznuto povrće dostupno je tokom cele godine, već je očišćeno i pripremljeno za upotrebu, a potrošač može da iskoristi tačno onu količinu koja mu je potrebna. Naravno, važno je poštovati hladni lanac i način pripreme naveden na pakovanju. Kada su ti uslovi ispunjeni, zamrznuta hrana nije kompromis, već kvalitetan, praktičan i odgovoran izbor.
Prema informacijama kojima raspolažete, i gledajući rezultate ostvarene od kada ste vi na čelu kompanije, da li biste rekli da potrošnja zamrznute hrane u Srbiji raste?
Da, vidimo pozitivan trend. Potrošači postaju bolje informisani o procesu zamrzavanja i njegovim prednostima, a ponuda je raznovrsnija nego ranije. Naš zadatak je da taj rast podržimo inovacijama, dostupnošću proizvoda, jasnom komunikacijom i edukacijom potrošača. Prema podacima koje pratimo, kategorija zamrznute hrane, u poslednje dve godine, beleži količinski rast koji je značajno iznad proseka ukupnog FMCG tržišta u istom periodu.
Šta biste poželeli kompaniji za 50. rođendan? Gde biste voleli da je vidite u narednih pet do deset godina?
Poželeo bih Frikomu da i u narednih 50 godina sačuva poverenje koje su gradile generacije zaposlenih i potrošača, kao i radoznalost, energiju i hrabrost da se menja. Najvrednije što imamo jesu naši ljudi, brendovi i duboka povezanost sa tržištem. Naš zadatak je da to nasleđe sačuvamo i dalje obogatimo za generacije koje dolaze. U narednih pet do deset godina želeo bih da vidim Frikom kao još snažniji regionalni proizvodni centar, kompaniju koja uvodi sjajne inovacije i postavlja standarde u svim kategorijama zamrznute hrane. Želim i da ostane mesto u kojem ljudi vide prostor za dugoročnu karijeru — jer kompanija može da raste samo ako zajedno sa njom rastu i njeni zaposleni. A, ako za deset godina potrošači i dalje budu govorili o Frikomu kao o svom brendu, a istovremeno ga budu doživljavali kao savremenu i inovativnu kompaniju, to će biti dovoljna potvrda da smo išli pravim putem.