
IN STORE redakcija
Referentni pokazatelj svetskih cena prehrambenih sirovina zabeležio je blagi rast u julu, pošto su nedavni toplotni talasi i kretanja na energetskim tržištima podstakli rast cena žitarica, biljnih ulja i šećera, pokazuju novi podaci Organizacije Ujedinjenih nacija za hranu i poljoprivredu (FAO).
Prijavite se na naš newsletter i budite uvek u toku sa najnovijim vestima, događajima i ekskluzivnim sadržajem. Ne propustite priliku da prvi saznate šta je novo!
FAO indeks cena hrane, koji prati mesečne promene međunarodnih cena korpe prehrambenih proizvoda kojima se trguje na svetskom tržištu, u julu 2026. godine iznosio je u proseku 131,1 poen. To predstavlja povećanje od 0,6% u odnosu na jun i rast od 1,0% u odnosu na isti mesec prošle godine.
FAO indeks cena žitarica porastao je za 3,4% u odnosu na jun, nadoknadivši pad zabeležen u maju, i bio je 6,9% viši nego u julu 2025. godine. Globalne cene pšenice skočile su za 5,8% zbog pojačane zabrinutosti u vezi sa nastavkom poremećaja izvoza iz crnomorskog regiona, kao i mogućim posledicama nedavnih toplotnih talasa na prinose useva u nekoliko ključnih proizvođačkih zemalja. Svetske cene kukuruza porasle su za 3,6%, pod uticajem zabrinutosti zbog toplog i suvog vremena u pojedinim delovima Sjedinjenih Američkih Država, kao i zbog prelivanja efekata sa energetskih tržišta usled pojačanih geopolitičkih tenzija. FAO indeks cena pirinča ostao je uglavnom stabilan tokom jula 2026. godine.
FAO indeks cena biljnih ulja povećan je za 2,0% u odnosu na jun i dostigao najviši nivo od juna 2022. godine. Međunarodne cene palminog ulja porasle su zahvaljujući snažnoj potražnji sektora biodizela u Indoneziji i višim cenama sirove nafte. Cene sojinog ulja takođe su porasle zbog kontinuirano visoke potražnje za sirovinama u SAD i jače globalne uvozne tražnje podstaknute većom cenovnom konkurentnošću. Istovremeno, cene suncokretovog i uljane repice su pale.
FAO indeks cena mesa oslabio je za 2,8% u odnosu na rekordni nivo dostignut u junu, zabeleživši prvi mesečni pad ove godine. Međunarodne cene živinskog mesa smanjene su uglavnom zbog nižih cena u Brazilu, gde su izvozne zalihe ostale obilne. Cene svinjskog mesa takođe su pale usled velike ponude u Evropskoj uniji i slabe globalne tražnje. Smanjene su i cene goveđeg mesa zbog slabije uvozne potražnje iz Azije. Nasuprot tome, cene ovčijeg mesa dostigle su novi rekordni nivo zahvaljujući kontinuirano ograničenoj izvoznoj ponudi iz Okeanije.
FAO indeks cena mlečnih proizvoda smanjen je za 0,7% u julu. Pale su cene punomasnog i obranog mleka u prahu, kao i putera. Cene sira na međunarodnom tržištu porasle su prvi put posle godinu dana, jer su sezonski niže količine mleka u Evropskoj uniji više nego nadoknadile nastavak pada cena u Okeaniji i pritisak izazvan velikom izvoznom ponudom i pojačanom konkurencijom iz SAD.
FAO indeks cena šećera porastao je za 5,6% u julu, čime je nadoknađen junskih pad. Rast cena prvenstveno je posledica zabrinutosti zbog mogućeg uticaja dugotrajnih vrućina i suše na prinose u Evropskoj uniji, kao i vremenskih uslova povezanih sa fenomenom El Niño na proizvodnju u ključnim azijskim zemljama proizvođačima. Dodatnu podršku cenama pružila su očekivanja veće potražnje za etanolom u Brazilu nakon privremenog povećanja obaveznog učešća etanola u benzinu. Ipak, ovaj rast je delimično ublažen poboljšanjem uslova za žetvu u ključnim brazilskim proizvodnim regionima Centar-Jug.