SC 1
OPEL

Ledo Plus: Integriranim sustavima do potpune sljedivosti

Razgovor s povodom

Intervju

05.07.2021

Kristina Kanisek, direktorica Službe upravljanja kvalitetom i okolišem, Ledo plus d.o.o., kristina.kanisek@ledo.hr 

Prehrambena industrija jedna je od najsnažnije zakonski reguliranih grana industrije u Europskoj uniji i podliježe strogim kriterijima vezanim uz sigurnost hrane putem mnogih regulativa od zakona, uredbi, pravilnika, vodiča i drugih akata.

Koliko su opsežne regulative vezane za sigurnost hrane na domaćem i europskom tržištu?

Hrvatska je ulaskom u Europsku uniju uspostavila jedinstven sustav sigurnosti hrane po principu „od polja do stola“.

Od 2007. primjenjuje se Zakon o hrani (NN 81/2013) koji je usklađen s uredbama i propisima važećim unutar granica Europske unije. Zakon obuhvaća sve faze proizvodnje, preradu i distribuciju hrane, pripremu, rukovanje i skladištenje hrane. Nadalje, definira pojam hrane i temeljna načela propisa o hrani: analizu rizika, načelo predostrožnosti, transparentnosti i načelo zaštite potrošača. Navedenim zakonodavstvom propisana su osnovna pravila uvoza i izvoza, stavljanja hrane na tržište, uređen je sustav stavljanja nove hrane i genetski modificirane hrane na tržište.

Uz sukladnost europskoj regulativi, proizvodi na hrvatskom tržištu moraju udovoljavati i dodatnim kriterijima propisanim različitim nacionalnim aktima. Kao primjer možemo navesti mikrobiološke parametre propisane Vodičem za mikrobiološke kriterije za hranu koji su daleko stroži od EU Uredbe 2073/2005 o mikrobiološkim kriterijima za hranu. Ponekad nam navedeni kriteriji otežavaju pronalazak zadovoljavajućih sirovina na europskom tržištu, ali s druge strane, time garantiramo visoku razinu sigurnosti naših proizvoda.

Imate li implementiran sustav sljedivosti i koje kategorije informacija pratite unutar njega?

U cilju visoke razine zaštite zdravlja i interesa potrošača, sukladno zakonskoj regulativi, Ledo plus d.o.o kroz integrirani sustav upravljanja sigurnošću hrane osigurava praćenje svih sirovina, repromaterijala i gotovih proizvoda, kroz sve faze proizvodnje, prerade i distribucije. U slučaju pojave reklamacije na proizvod, možemo u kratkom vremenu doći do svih informacija potrebnih za adekvatnu analizu uzroka; od dobavljača koji su nam isporučili svoje sirovine do podataka vezanih uz proizvodnju i kvalitetu finalnog proizvoda. Također, sustavom interne sljedivosti, uz pomoć informatičkih aplikacija, jednostavno dolazimo do distribucijske liste kupaca kojima je isporučen sporni proizvod. U slučaju povlačenja, nesukladan proizvod možemo brzo povući s prodajnih mjesta i time zaštititi zdravlje potrošača.

Zahtjevi za sigurnošću hrane na razini EU vrijede za sve države članice. Međutim, unificiranost se želi izbjeći uvođenjem posebnih oznaka izvornosti, zemljopisnog podrijetla. Koliko su te oznake važne?

Posebne oznake zemljopisnog podrijetla i izvornosti proizvoda važne su u promociji i zaštiti autohtonih i tradicionalnih proizvoda različitih zemalja Europske unije. Sukladno regulativi, navedeni proizvodi moraju imati određena, točno definirana obilježja, koja tu oznaku povezuju s oznakom kakvoće. Navedene oznake predstavljaju podrijetlo i kvalitetu proizvoda i na taj način štite potrošače od patvorenja. Hrvatska je u prvih deset zemalja Europske unije po broju zaštićenih naziva poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda odnosno registriranih oznaka. Za naš turizam to je izuzetno važno kako bismo gostima mogli ponuditi autentične i zaštićene proizvode po kojima smo jedinstveni i drugačiji.

Iz Vašeg iskustva, koliko su potrošačima važni podaci o sljedivosti?

U komunikaciji s potrošačima uočeno je da se sve više posvećuje pažnja informacijama na deklaraciji proizvoda na kojoj se nalaze i informacije o sljedivosti (LOT / datum proizvodnje / najbolje upotrijebiti do). Prilikom reklamacije od strane kupaca za nas su ove informacije izuzetno važne kako bismo mogli istražiti nastalu nesukladnost te bez njih reklamaciju ne možemo obraditi niti uvažiti. O navedenom nastojimo kupce redovno educirati. Također, u slučaju opoziva proizvoda s tržišta, potrošač može uz pomoć navedenih informacija identificirati sporne proizvode i na taj način izbjeći njihovu konzumaciju.

Tekst je izašao u 95. InStore magazinu.