Razgovarala: Milica Milutinović, milica@instore.rs
O tome kako veruju da najbolje stvari dolaze onima koji se ne plaše da prihvate nove izazove iz kojih proističu ideje i rešenja koja pokreću tržište, govorila nam je Ana Simović, Client Service Director u agenciji Represent Communications. Prema njenim rečima, lestvica uvek mora da se pomera, zbog čega su oni danas, između ostalog, ponosni i na personalizovane ESG usluge kroz koje pomažu kompanijama da ispune zahteve izveštavanja i razviju strategiju dugoročnog uspeha, kao i na kreiranje Employer Branding strategija koje poslodavcima omogućavaju da grade snažan imidž i privuku prave talente. Kako naša sagovornica dodaje, među prvim su agencijama koje su sistematski uvele AI u svakodnevni rad, što im pomaže da rade pametnije i brže. Ističe posebno i to da bez obzira na veliku upotrebu i njegov značaj, na kraju dana je to, ipak, alat jer ključne ideje, dobar sadržaj, emociju i know-how koji motiviše, kreiraju ljudi.
Koji su ključni sektori ili industrije sa kojima najviše sarađujete?
Najdominantnije industrije u našem portfoliju su FMCG i bankarski sektor, ali u svim našim sektorima ima toliko različitih oblasti poslovanja kojima se klijenti bave da se i sami začudimo nekad koliko brzo “uđemo” u neku novu, do tada nepoznatu nam industriju. Dijapazon je zaista veliki – korpo i brend, sport, umetnost, kreativni projekti. Na koga god da pomislite, velika je verovatnoća da smo sa njima sarađivali ili im i dalje pružamo usluge.
Koji su to trendovi koji, prema vašem mišljenju, najviše oblikuju budućnost PR industrije? Gde se naša zemlja danas nalazi u odnosu na njih?
Svet komunikacija je izuzetno vividan i opšti globalni trendovi se usvajaju veoma brzo. Srbija i region nisu tržište koje oblikuje i menja svet, ali je izuzetno agilno i ima sposobnost da prepozna aktuelne globalne trendove, da brzo reaguje i da zahvaljujući digitalnoj eri koju živimo apsorbuje sve nove alate. Među ključnim trendovima izdvojila bih personalizaciju sadržaja, rast uticaja mikroinfluensera, ESG komunikaciju i veštačku inteligenciju kao alat za analizu i predikciju.
Ono što nastavlja da živi jeste sve veća svest kompanija da prepoznaju društvene potrebe, pogotovo u domenu društvene odgovornosti i održivosti, i da kreiraju kampanje kojima konkretno mogu da doprinesu njihovom rešavanju. Kompanije koje budu nastavile u ovom pravcu, jačaju vezu sa kupcima i svojim brendom.
Istakla bih i da izazovi sa poverenjem u institucije i medije čine transparentnost i autentičnost važnijim nego ikada i upravo se tu očitava snaga integrisanih komunikacija koje imaju sposobnost da sistemski deluju.
Danas živimo u eri skrolovanja i kratke pažnje. Kako u svom radu pristupate kreiranju poruka koje će zaista dopreti do savremenog potrošača koji "nema vremena"? Koji kanali i formati su se pokazali kao najefikasniji?
Less is more je estetika koja nikada ne izlazi iz mode – ključ je u iskrenosti, relevantnosti i konciznosti. Upečatljiv vizuelni identitet i precizan, a pritom jednostavan ton komunikacije šalju ciljane poruke koje brzo dopiru do potrošača. Komunikacija mora da ima svoju svrhu i ideju, bilo da je usmerena na brend ili korporativni narativ.
Ovo je možda najizraženije u FMCG industriji – potrošač je danas zahtevniji, ima veliki izbor, „skroluje“ i odlučuje u sekundi, zato je važno da se fokusiramo na jasne, emotivne i vizuelno upečatljive poruke. Miks različitih alata kao što su video formati, kratke priče i native narativ, user-generated content i saradnja sa relevantnim mikroinfluenserima pokazali su se najefikasnijima. I tu se očitava jačina integrisanih komunikacija, naročito prilikom lansiranja novih proizvoda i važnih korporativnih događaja gde se oslanjamo na kombinaciju društvenih mreža, iskustvenih aktivacija i tradicionalnih medija, jer tako stvaramo jedinstveno iskustvo koje se prepričava.
Brzi puls Klijent iz snova (bez ograničenja budžeta)? |
U današnjem vremenu digitalne transformacije, koji bi bio vaš savet za kompanije i brendove - kako najbolje da komuniciraju sa potrošačima?
Ključni momenat je da postoji dvosmerna komunikacija sa potrošačima – da se (pre)poznaju njihove navike, ritam, da postoji razumevanje šta žele, da ih slušaju. Takav pristup gradi poverenje, stiče lojalnost i stvara neraskidivu vezu sa potrošačima. Ali ne smemo zaboraviti ni odgovornost i transparentnost koju bi kompanije trebalo da pokažu u svakom smislu. Brendovi koji se ne boje da pitaju, da se prilagode i da priznaju grešku– to su oni koji opstaju.
Koji su najveći izazovi sa kojima se PR agencije u Srbiji danas suočavaju?
Još postoji prostor za edukaciju o strateškoj ulozi PR-a, posebno van velikih sistema i multinacionalnih kompanija, jer PR nikada nije samo “jedno saopštenje” ili “jedan mali događaj”, već dugoročni alat koji oblikuje reputaciju i utiče na ostvarivanje poslovnih rezultata. U njegovoj biti je dobra ideja.
Drugi veliki izazov je i dalje prisutan trend da se deluje reaktivno, a ne proaktivno, naročito u kriznim momentima. Zlatno pravilo i dalje važi – kada do krize dođe, tada je već kasno. Naravno, ovo se ne odnosi na nepredviđene situacije na koje ne možemo da utičemo, ali ako je reputacija dobra i prevazilažnje krize je manji izazov. Tu su i pritisak da se meri kratkoročni učinak kampanja, kao i preveliki levak u koji se slivaju sve dezinformacije koje služe da zbune čitaoca, samim tim i da mu još više zamute sliku o pravom stanju stvari. Agencija poseduje ekspertizu, mora da bude korak ispred, da razume aktuelan društveno-ekonomski kontekst i da u skladu sa tim kreira, a klijenti to ponekad ne razumeju u dovoljnoj meri.
Takođe, poslednjih godina se sve više priča o employer branding-u, ali se nedovoljno primenjuje. A to je odličan reputacioni alat koji strateški određuje način na koji ljudi pozitivne i negativne misli i osećanja povezuju sa poslodavcem, bez obzira da li se zasnivaju na direktnom iskustvu, namernoj komunikaciji ili pričama iz treće ruke.
Među ključnim trendovima izdvojila bih personalizaciju sadržaja, rast uticaja mikroinfluensera, ESG komunikaciju i veštačku inteligenciju kao alat za analizu i predikciju. |
Za kraj, možete li podeliti primer projekta ili kampanje na koji ste posebno ponosni?
Kada radite u agenciji koja u svakom momentu ima više od 50 klijenata i veliki broj različitih projekata, a sarađivala je sa više od 200, nezahvalno je birati jednu kampanju. Bilo je mnogo onih na koje smo ponosni i koje su ostavile trag, ali izabraću jednu nedavnu agencijsku, nagrađivanu. U pitanju je oglas za posao Tražimo dizajnera, kojim smo na zabavan i inovativan način prikazali zašto AI alati (još uvek) nisu dovoljno dobri da zamene čoveka. Tu su da olakšaju repetitivne procese i pomognu u kreiranju, ali bez ljudske intervencije nema dobre kampanje – na kraju krajeva, i AI je stvorio čovek. Kampanja je bila uspešna ne samo zato što je bila kreativna, već i zato što je bila cost-effective, svojevrsni test za kandidate i zahvaljujući njoj danas imamo sjajne koleginice i kolege u kreativnom timu.