Priredila: Milica Milutinović, milica@instore.rs
Dolazim iz porodice koja se dugo bavi raznim vidovima proizvodnje povrća, voća, jedno vreme imali smo dosta uspešnu proizvodnju cveća. Od malih nogu sam bio uključen u sve vidove proizvodnje i godinama sam sticao znanja kako u proizvodnji, tako isto i u samom plasmanu proizvoda. Ideja za bavljenjem jagoda bila je moja inicijativa. Krenuli smo sa dva mala plastenika 2014. godine. Nisam puno toga znao o samoj tehnologiji proizvodnje, ali sam imao dobru osnovu jer smo se već bavili drugim vidovima uzgajanja poljoprivrednih kultura. Prve dve godine učili smo osnovu same proizvodnje. Bilo je dosta padova, jer ako hoćete da proizvedete jagodu vrhunskog kvaliteta to zahteva dosta rada, učenja i velikog strpljenja, ispričao nam je vlasnik gazdinstva, Dejan Branković.
Njihovo poljoprivredno gazdinstvo čini pet članova, a u sezoni angažuju radnike za branje, sađenje i ostale poslove za koje je potrebno više ljudi.
U asortimanu gazdinstva najviše je zastupljena jagoda, zatim proizvodnja zelene salate u zimskom periodu (decembar-januar), a za jesenju proizvodnju imaju crvenu papriku (avgust – septembar). Pre godinu dana posadili su prvu količinu sadnica špargle. Špargla je nešto što želimo da u budućnosti podignemo na dosta visok nivo kako u proizvodnji, tako isto i u samom plasmanu. Imamo veliku potražnju za šparglom, jer je to povrće koje se sve više koristi u ishrani. Ove godine zasadićemo još jednu parcelu sa zasadom špargle, jer ovo povrće zahteva period od tri godine tokom kog plodonosi, do prve berbe, objasnio nam je on.
Kulture su rasporedili tako na celu godinu kako bi mogli na adekvatan i kvalitetan način da se posvete svakoj. Što se tiče organske proizvodnje, nama je cela proizvodnja u zaštićenim uslovima pod plastenicima. Zemljište na kojem je proizvodnja je prve klase, jer su generacije pre mene kvalitetno upravljale zemljištem. U proizvodnji koristimo svoj stajnjak, koji je star najmanje godinu dana i preparate na biološkoj organskoj osnovi. Za oplodnju samih biljaka koristimo pčele čije košnice se nalaze ispred samih plastenika i time umnogome podižemo kvalitet samih proizvoda, ispričao nam je Dejan.
Godišnja proizvodnja jagoda iznosi oko tri tone, crvene paprike oko četiri tone, zelene salate imaju do 5.000 sadnica, a što se tiče špargle - još nije stigla za branje, jer sledeće godine očekuju prve plodove.
Saradnju sa maloprodajnim lancima nisu ostvarili, jer njihova proizvodnja nije u toj meri velika da bi mogla da zadovolji potrebe trgovinskih lanaca, a i veruju da to za njih trenutno ne bi bila isplativa varijanta. Celokupnu proizvodnju plasiraju na malo, direktno do samih kupaca. Rade preko udruženja Mali proizvođači hrane od njihovog osnivanja. To nam je pružilo priliku da dođemo do velikog broja kupaca i da povećamo našu vidljivost kod potrošača. Takođe, svoje proizvode reklamiramo i preko društvenih mreža, koje umnogome pomažu da dođemo do što većeg broja novih kupaca. Sarađujemo i sa ambasadama gde snabdevamo njihove zaposlene koji žive i rade u našoj zemlji. Takođe, sarađujemo sve više sa privatnim kompanijama i firmama koje stavljaju akcenat na zdravu hranu i tako žele da nagrade svoje zaposlene zdravim proizvodima, kao malim znacima pažnje. Sarađujemo takođe i sa firmom Zadruga market koja preko svog sajta plasira organske proizvode na teritoriji Beograda, objasnio nam je Dejan.
Prema rečima našeg sagovornika, organska i zdrava proizvodnja iz godine u godinu povećavaju svoje učešće na našem tržištu i sve veći broj kupaca se okreće zdravoj hrani. Barijera za veću pokrivenost organskim proizvodima, kako on dodaje, nalazi se u tome što je sama proizvodnja dosta skuplja i prinosi su dosta manji nego u konvencionalnoj proizvodnji, pa to samim tim utiče i na dosta višu cenu proizvoda koji nisu ni dostupni većem broju kupaca onda. Dosta u tome učestvuju same cene organskih preparata, koje u su u odnosu na zemlje u okruženju neuporedivo visoke i time utiču na krajnju cenu proizvoda.
Dejan smatra da problemi u poslovanju malih proizvođača, pre svega, leže u nastupu na tržištu: Svaki proizvođač, uglavnom sam i na svoj neki način, traži put za plasman svojih proizvoda što umnogome otežava nastup i prodaju, a i vreme koje je potrebno za sve to. Neuređeno tržište, pre svega, mislim na nekontrolisani uvoz svega i svačega stavlja nas male proizvođače u neravnopravan položaj na tržištu. Mora postojati određeno ograničenje - da kada stižu naši sezonski proizvodi nemamo toliku količinu uvoza koja nas dovodi u neravnopravnu situaciju. Potrebno je takođe uvesti registar svih proizvođača, kako organskih tako i konvencionalnih, gde bi se tačno utvrdilo koliko se čega i u kojoj količini proizvodi i na bazi toga da se utvrdi kolika je naša potrošnja samih proizvoda, a da se na bazi toga odredi koliko ko čega može da proizvede i da na taj način izbegnemo preveliku ili premalu ponudu na tržištu.
Porodica Branković planira da ostane na trenutnom proizvodnom asortimanu jer to, kako kažu, mogu kvalitetno da isprate i ponude. Naš cilj u proizvodnji nije na prvom mestu količina, nego kvalitet samih proizvoda, a to možete jedino postići ako imate meru u količini koju proizvodite, zaključio je Dejan na kraju.
Foto: PG Branković
