Prije samo jednog desetljeća izbjegavanje mesa i mliječnih proizvoda u prehrani smatralo se ekstremnim izborom, ipak postupno, gotovo neprimjetno, to se promijenilo.
AUTORICA: Jelena Jakšić Matovina, Research Manager, Ipsos, Jelena.jaksic@ipsos.com
Došli smo do točke gdje se smanjenje mesa i mliječnih proizvoda u prehrani ne smatra izborom samo za one čvrstih načela ili specifičnih prehrambenih zahtjeva. Prehrana bez ili s vrlo malo mesnih i mliječnih proizvoda sada je dio mainstreama. Veganska opcija na jelovniku postala je standardna ponuda svih restorana, a i trgovci imaju sve veću ponudu biljnih namirnica i pića.
Najnoviji podaci našeg istraživanja (BRANDpuls, II. 2023.) donose nam zanimljive informacije o tome koliko građani Hrvatske preferiraju biljni prehranu, a da bismo lakše predočili kako stvari stoje globalno, dodali smo usporedbu s podacima iz Ujedinjenog Kraljevstva.
Koliko nas ne jede meso/mlijeko?
Prema podacima istraživanja, među građanima Hrvatske od 16 do 64 godine imamo 5% vegetarijanaca, 3% vegana i 5% fleksitarijanaca (prehrana koja se primarno sastoji od namirnica biljnog porijekla uz povremeno uključivanje mesa i ribe). S druge strane, među građanima UK-a od 16 do 74 godine ima 4% vegetarijanaca, 2% vegana i 22% fleksitarijanaca. U prva dva segmenta pratimo globalne trendove, no u trećem, fleksitarijanstvu, građani Ujedinjenog Kraljevstva vidno vode. Možemo pretpostaviti da će među našim građanima i taj broj nastaviti rasti te da trend fleksitarijanstva tek ulazi na velika vrata u Hrvatsku. U proteklih 5 godina broj građana koji preferiraju neki tip biljne prehrane narastao je s 3% na sadašnjih 13%.
Preferiramo li biljne alternative?
Zamjene za meso na biljnoj bazi (vege pljeskavice, tofu, sejtan, vege kobasice i sl.) barem ponekad jede čak 28% građana Hrvatske, a na tjednoj bazi to čini njih 5%. S druge strane, taj tip biljnih proizvoda barem ponekad konzumira 58% građana UK-a. Biljna mlijeka, koja stječu sve veću popularnost kod nas, barem ponekad koristi 19% građana, a na tjednoj bazi njih 9%. Među UK građanima imamo 47% korisnika biljnog mlijeka. Povrtne namaze barem ponekad konzumira 30% građana Hrvatske, tjedno njih 10%.
Tko koristi biljne alternative?
Građani Hrvatske koji se definiraju kao vegetarijanci, vegani ili fleksitarijanci nešto su češće žene (57%) nego muškarci. Također, taj profil ljudi češće od prosjeka nalazimo među mlađima, tj. Gen Z populacijom. Po svom životnom stilu, u najvećem broju oni su tzv. pratitelji trendova, pokazuju interes za zbivanja u svijetu estrade, gdje pronalaze modele kojima izražavaju svoju osobnost kupujući proizvode koji su u trendu. Brinu o svom izgledu i skloni su dijetnoj prehrani kako bi održali formu i ljepotu. U velikom broju imamo i tip osviještenih individualaca koji žive urbanim stilom života, skloniji su aktivnom posjećivanju kulturnih priredbi poput kina, koncerata i kazališta. Mnogo važnosti polažu na osobno zdravlje, skloni su hraniti se zdravo, a na kuhanje gledati kao na užitak. Ekološki su osviješteni i mnogo značaja pridaju temama koje se odnose na to područje.
Predviđanja za budućnost biljne prehrane?
Rastuća globalna populacija i viši životni standard sve su teže opterećenje za sustav proizvodnje hrane. Uz to sve se više stavlja naglasak na to kako se proizvodi naša hrana te koliko je štetna za nas i za okoliš, pa je logično očekivati sve veće preusmjeravanje na biljne opcije. Konzumacija biljnih alternativa mesu i mlijeku sigurno će nastaviti rasti. Čak pola građana Ujedinjenog Kraljevstva tvrdi da planira smanjiti potrošnju proizvoda koji dolaze od životinja. Ključni pokretači ovog pomaka prema biljnim alternativama su isti i za mlijeko i za meso: percipiraju se zdravijima, održivijima i boljeg okusa/teksture u odnosu na meso i mlijeko. Stoga, možemo zaključiti da budućnost jest plant based.
