Summi1
Summit2

Predrag Milićević, rukovodilac Sektora za marketing i komunikacije, RNIDS: Sve o odabiru pravog domena

Intervju

16.09.2021

Svima onima koji svoje postojanje u ovoj paraleli ne dovode uopšte u pitanje, pokušali smo da u razgovoru sa Predragom Milićevićem, rukovodiocem Sektora za marketing i komunikacije Registra nacionalnog internet domena Srbije (RNIDS) pomognemo konkretnom pričom o tome kako odabrati pravi domen i kako on utiče na celokupnu SEO strategiju.

Najpre je potrebno da odaberemo domenski prostor. Šta je bitno prilikom ovog koraka da znamo?
Bitno je da znamo tržište na kom nastupamo. Svakom tržištu treba se obratiti na lokalnom jeziku i pismu, cene treba izraziti u lokalnoj valuti, a promotivne aktivnosti uskladiti sa lokalnim praznicima i običajima. Ukratko, na svakom tržištu treba lokalizovati svoj nastup. A kad se već lokalizuje kompletan sadržaj sajta, zašto ga onda ne bismo postavili i na lokalni, nacionalni domen? Prilikom kupovine ljudi na internetu uglavnom traže nešto u lokalu, i pretragu vrše na svom jeziku i pismu, a u takvim situacijama prednost u pretragama Google daje sajtovima na lokalnim, nacionalnim domenima. Upravo to tvrdi i John Mueller, analitičar vebmaster trendova u kompaniji Google Inc, koji kaže da korišćenje nacionalnih domena “pomaže da obezbedite sebi bolje pozicioniranje u onim zemljama (čiji su ti nacionalni domeni) kada ljudi traže nešto lokalno“. Shodno tome, ako je primarno tržište Srbija, za bolje pozicioniranje u Google pretragama preporučuju se .rs i .срб domenski prostori.

Naziv domena je verovatno svima najveća „briga“. Koji bi bili vaši saveti prilikom smišljanja naziva domena?
Naziv domena treba izabrati tako da bude prepoznatljiv, da bude što kraći, da se lako izgovara i još lakše pamti. Ne dolazi se do sajtova samo preko pretraživača, veliki broj poseta dolazi i direktno, ukucavanjem adrese sajta u adresno polje čitača (browser). A ta adresa se vidi negde van interneta, ili čuje od nekog, kroz offline reklamu ili kao preporuka prijatelja. Šta vam vredi fantastičan sajt na adresi koju niko ne može da ponovi?!
Pritom, naziv domena ne bi trebalo da asocira na adresu nekog već popularnog sajta, jer vlasnik želi da posetioci dođu na njegov sajt, a ne na taj drugi, zato što su pobrkali adrese.
Dobro je da sadrži i neki bitan pojam, neku ključnu reč (ili frazu) koja je relevantna za sadržaj sajta. Ključna reč u nazivu domena više nema značaj kakav je imala nekad, ali i dalje govori i Google-u i internet korisnicima šta mogu da očekuju od sajta koji je na tom domenu.
Ako se naziv domena sastoji od više reči, onda one mogu da se napišu spojeno, ili da se razdvoje crticama. Domeni sa crticama su vrlo nezgodni za izgovaranje, pa samim tim i za komunikaciju. Međutim, kako pretraživači potpuno isto tretiraju nazive kao što su npr. nazivmojefirme.rs i naziv-moje-firme.rs, poželjno je da se registruju oba. Prvi treba koristiti za definisanje veb-adrese, a drugi treba imati zato da ga ne bi registrovao neko drugi i pola saobraćaja „odvukao“ na svoj sajt. Pritom, i drugi domen treba usmeriti na isti sajt na koji vodi prvi naziv domena.
Naziv domena treba da bude jednoznačan, da se bez dileme piše shodno tome kako se izgovara. S tim u vezi, treba biti oprezan sa pojmovima koji u originalu sadrže naša slova sa dijakritičkim znacima (č, ć, š, ž, đ) ako se registruje naziv .rs domena koji ih ne sadrži, jer ponekad pojam napisan bez dijakritičkih znakova može drastično da promeni značenje (pa “slastan kolač” postane “slastan kolac”, ili “osetljiva koža” postane “osetljiva koza”). Takođe, treba biti oprezan sa brojevima, jer se nikad ne zna da li se u okviru naziva domena pišu kao broj ili kao reč. Postoji i problem korišćenja pojedinih stranih reči u nazivima .rs domena, jer se njihovo pisanje razlikuje od čitanja. Navedeni komunikacioni problemi (osim korišćenja stranih reči) ne postoje u nazivima .срб i .rs IDN domena, koji se čitaju onako kako se i pišu.
Domen u svom nazivu može da sadrži čak 63 znaka, ali je preporuka da bude što kraći, po mogućstvu ne duži od 15 znakova. Preporuka Google je da, pritom, ne sadrži više od 2-3 reči. Treba imati u vidu da su određeni domenski prostori (kao što je .com) već odavno “zasićeni” i teško je u njima naći adekvatan, kratak i „catchy“ pojam za naziv domena. Tu je opet .rs domenski prostor u prednosti, jer na svaki registrovani .rs domen, dolazi više od 1.280 registrovanih .com domena.

Da li preporučujete registraciju naziva domena i svih njegovih varijacija (prvog i drugog nivoa)? Molim vas da razjasnite detalje.
Dok .rs domen može svako da registruje, naši nacionalni domenski prostori, .rs i .срб, sadrže poddomene koji su namenjeni određenim kategorijama korisnika i ne može da ih registruje svako. Na primer, .co.rs i .пр.срб mogu da registruju samo pravna lica i preduzetnici, .org.rs i .орг.срб samo neprofitne organizacije, .edu.rs i .обр.срб samo obrazovne ustanove i organizacije, a .in.rs i .од.срб samo fizička lica. Shodno tome, ne preporučuje se registracija .rs domena i svih poddomena, ali, ako .rs domen registruje npr. obrazovna ustanova, preporučljivo je da registruje i .edu.rs domen. To je posebno bitno za firme, jer ako jedna registruje .rs domen, a njena konkurencija .co.rs domen sa istim nazivom, sajtovi na njima će biti direktna konkurencija u pretragama. Zato se preporučuje da se „u paketu“ registruju i .rs i .co.rs domen, i time se „zatvore vrata“ konkurenciji, ili nekom drugom ko bi .co.rs domen iskoristio za postavljanje npr. lažnog sajta sa malicioznim sadržajem i time ugrozio kredibilitet firme čiji je sajt na .rs domenu. Inače, tehnički gledano, .rs domen i njegovi poddomeni su podjednako funkcionalni i vidljivi na internetu – razlika je samo u percepciji, odnosno jačini .rs brenda u odnosu na ostale.

Verovatno mnogi misle da će zbog samog naziva domena kasnije imati dobru osnovu za SEO. Da li je to istina?
Rangiranje u pretraživačima ne zavisi samo od dobrog naziva domena, on je samo mali gradivni element dobro optimizovanog veb-sajta. Međutim, iako nisu jedan od bitnijih faktora rangiranja, nazivi domena mogu imati primetan uticaj na SEO.
Ranije je bila standardna praksa da se u nazivu domena koriste ključne reči koje se u potpunosti podudaraju sa traženim frazama, ali je Google shvatio da se ovaj faktor rangiranja na taj način zloupotrebljava i promenio svoj algoritam. Sada takav pristup umanjuje šanse za dobro rangiranje. Međutim, pažljivim izborom i kombinovanjem relevantnih (ključnih) reči i brend pojmova (naziva kompanije, proizvoda ili usluga) u nazivu domena šanse za dobro rangiranje se značajno povećavaju. Sve je u postizanju prave ravnoteže.
Još jedan od načina da se naziv domena učini SEO-prilagođenim je korišćenje nacionalnih domena. Oni pretraživačima pružaju dodatne informacije o ciljanim tržištima kojima su sajtovi namenjeni, čime im pomažu u sužavanju pretrage i lakšem nalaženju relevantnih rezultata.

Naziv domena treba izabrati tako da bude prepoznatljiv, da bude što kraći, da se lako izgovara i još lakše pamti.

Koje su generalno vaše preporuke za dobar SEO, neki prvi koraci koje bi novi vlasnik sajta trebalo da napravi?
Postoji više od 200 faktora koje Google uzima u obzir prilikom rangiranja, ali bi bilo dobro znati bar 10-ak osnovnih, jer već to može da napravi razliku između sajtova. Postoje tzv. “on-site SEO” elementi, koji se odnose na sam sajt, i “off-site SEO” elementi, kao što su dolazni linkovi, koji doprinose optimizaciji sajta, ali spadaju u “spoljne faktore” u odnosu na sajt.
Za početak, neophodno je imati kvalitetne sadržaje u kojima će internet korisnici naći adekvatne odgovore na svoje upite. Dužina teksta (ili videa) nije bitna koliko preciznost i relevantnost. Nekad je potrebno napraviti dublju analizu, koja iziskuje i duži tekst, obogatiti ga adekvatnim ilustracijama i sl, ali je nekad dovoljna i jedna rečenica, ako je dovoljno jasna i precizna i – daje traženi odgovor. Taj odgovor će Google prikazati ako ga oceni kao najrelevantniji, kao i link ka sajtu na kom je našao taj odgovor.
Pored teksta, sadržaj su i slike. Svaka slika ima svoj alt tag, odnosno tekst koji je opisuje. Da bi Google bolje razumeo šta je na slici, treba mu “reći” šta je na njoj, popunjavanjem alt tag-a. Ovaj element se, nažalost, najčešće preskače. Takođe, treba voditi računa i o samom nazivu fajla sa slikom. Umesto podrazumevanih naziva koje automatski kreiraju digitalni aparati (npr. DSC_1755.jpg?crop=true), uvek je bolje opisno imenovati fajl (npr. kravlji-sir-mladi.jpg?crop=true). Još jedan SEO element koji vlasnici sajtova često zaboravljaju.
Osim toga, treba voditi računa i o pravilnom kreiranju naslova svake veb-stranice (title tag), jer se on pojavljuje u rezultatima pretrage i klikom na njega internet korisnici stižu na sajt. On treba i Google-u i ljudima da kaže o čemu se radi na stranici i koliko je taj sadržaj relevantan za konkretan upit. Pravilna upotreba ključnih reči je ovde vrlo bitna.
Takođe, treba pravilno obeležiti i naslove i podnaslove u tekstu (heading tags), da bi ih Google na pravi način prepoznao i shvatio strukturu teksta. Ključne reči u njima će privući Google, a ako su dobro osmišljeni, privući će i pažnju čitalaca.
Nacionalni domen je, takođe, jak signal za rangiranje. Ukoliko je sajt na .rs domenu, Google će taj sajt bolje rangirati za pretrage iz Srbije, ali i za pretrage širom sveta ako se upit vrši na srpskom jeziku.
Sajt treba da bude optimizovan za mobilne uređaje, što znači da i na njima mora da pruži kvalitetno korisničko iskustvo (laka i intuitivna navigacija, kvalitetan prikaz slika, čitljiv tekst itd). Google sada prvo indeksira mobilne verzije sajtova (mobile-first indexing), pa funkcionalnost sajtova na mobilnim uređajima ima veliki uticaj na rangiranje.
Brzina učitavanja sajta je takođe jedan od SEO faktora. Ljudi vole da sadržaj dobiju što brže, pa želeći da svojim korisnicima omogući što bolje korisničko iskustvo, Google bolje rangira sajtove koji se brže učitavaju.
HTTPS (Hypertext Transfer Protocol Secure) je protokol koji omogućava enkriptovanu komunikaciju između korisničkog računara i veb-lokacije. Da bi koristio ovaj protokol, domen na kome je veb-sajt treba da ima SSL sertifikat. Sajtove bez ovog sertifikata Google tretira kao nebezbedne i snižava im rejting u pretrazi, a mnogi čitači (browsers) ne prikazuju veb-lokacije koje nemaju HTTPS u svojoj adresi.
Dolazni linkovi su najvažniji “off-site SEO” element. Linkovi sa relevantnih, autoritativnih veb-lokacija veoma su snažan signal Google-u da je sadržaj popularan i koristan. Google na linkove gleda kao na “glasove” – linkovanjem određenih veb-stranica, internet korisnici “glasaju” za njih jer ih smatraju relevantnim za oblast kojom se te stranice bave. Što više kvalitetnih linkova dolazi do neke veb-stranice, to je Google smatra verodostojnijim izvorom informacija na određenu temu.

Foto: RNIDS i Unsplash