Summi1
Summit2

Pametne police – prilika za unapređenje potrošačkog iskustva

Tema broja: oprema za trgovce

Analize

26.04.2022

Krajnja vrednost pametnih polica ne leži u samim uređajima, njihovim blještavim ekranima i opcijama za beskontaktnu prodaju koje ovaj sistem nudi, već se ogleda u njihovoj prilagodljivoj infrastrukturi, koja može da se menja u skladu sa potrebama pojedinačnih radnji ili maloprodajnih lanaca

Pripremila: Svetlana Videnov 

Povezivanje lanaca snabdevanja sa zalihama u prodavnicama već dugo predstavlja problem za trgovce. Razvoj višekanalne prodaje učinio je uključivanje pametne tehnologije u lance snabdevanja ključnim korakom za organizacije, imajući u vidu kontinuirani rast očekivanja od strane potrošača.

Tehnologija pametnih polica pojavila se na tržištu sporadično i još uvek nije široko prihvaćena. Međutim, kada bi se pravilno primenila, ova tehnologija bi mogla da predstavlja važan korak ka postizanju dugoročne digitalne transformacije.
Ona počinje sa podacima i specijalizovanim hardverom, u saradnji sa lancem snabdevanja trgovca.

Šta su pametne police?
Termin “pametna polica” odnosi se na povezivanje i umrežavanje polica u maloprodajnim objektima sa tehnologijom koja im omogućava da detektuju kada je neki proizvod uklonjen sa police ili kupljen. Na ovaj način kompanije mogu lakše da prate i dopunjuju zalihe po potrebi.

Koncept pametnih polica razvijao se godinama. Jedan primer jeste eksperiment koji su 2003. Godine, u saradnji sa popularnim brendom brijača, sprovela dva velika trgovačka lanca, jedan američki, drugi britanski. Ovaj eksperiment je podrazumevao praćenje zaliha na policama pomoću kompjuterizovanog sistema. Ideja je bila praćenje zaliha robe na policama tokom dužeg vremenskog perioda i upozoravanje zaposlenih na nedostatak robe ili krađu. Međutim, rezultati ovih ranih testova su bili mešoviti, zagovornici privatnosti su izrazili zabrinutost i testovi su neprimetno prekinuti, nekoliko meseci nakon njihovog pokretanja.

Privikavanje velikog broja potrošača na ovu vrstu automatizacije dovelo je do postepenog povratka pametnih polica na tržište kao moguće prilike za razvoj mnogih kompanija, pri čemu se ovaj put kompanije okreću Cloud bazama za skladištenje podataka kako bi maksimalno povećale efikasnost ovog sistema. Jedan od ključnih inovatora u ovom sektoru jeste Amazon, koji je 2018. lansirao Amazon Go sistem prodaje, koji podrazumeva da potrošači mogu kupiti proizvod tako što će ga samo uzeti sa police. Potrošači, u ovom slučaju, ne moraju čak ni da plate proizvod jer će im se ukupna suma skinuti sa računa pri izlasku iz radnje. 

Ovaj sistem, koji se trenutno primenjuje na velikom broju lokacija širom Amerike, u svom radu koristi prednosti Amazon lanca snabdevanja, kao i mogućnosti skladištenja podataka koje nudi Amazon Web Services platforma.

Koje prednosti nude pametne police trgovcima?
Amazon nije jedini koji je pokazao interesovanje za ovu tehnologiju. Tu su i mnoge druge kompanije koje, kao deo generalnog porasta interesovanja za “pametne superkamete”, ulažu u ovu oblast. Pametni supermarketi koriste alate kao što su pametna kolica za kupovinu, kako bi automatski pratili šta potrošači kupuju i nudili im u skladu sa tim ciljane preporuke proizvoda. Tako recimo Microsoft sarađuje se kompanijom Kroger u okviru inicijative koja ima za cilj umrežavanje polica u radnjama.

Sem što bi pomogla dobavljačima, ova tehnologija bi, u kombinaciji sa beskontaktnim prodajnim sistemima poput onih koji omogućavaju kupovinu bez odlaska do kase, takođe mogla u potpunosti da promeni potrošačko iskustvo. Pod sponzorstvom kompanija Dell Technologies i Intel, IDC je 2020. objavio belu knjigu u kojoj se preporučuje korišćenje računarskog vida i veštačke inteligencije za implementaciju beskontaktnih sistema prodaje.
Pametne police, takođe, mogu da pomognu u ograničavanju količine fizičkog rada potrebnog za ručno ažuriranje cena proizvoda, što je još jedna od stavki na kojoj rade Microsoft i Kroger. Njihov sistem, zasnovan na Microsoft Azure klaud servisu, koristi niskoenergetske LCD ekrane za prikazivanje cena i ciljanih promocija.

Pametne police se ne koriste samo u prodavnicama i supermarketima. Sve više kompanija okreće se ovoj tehnologiji kako bi na pouzdaniji način pratile nivoe zaliha u svojim skladištima i time svele pojavu manjka ili viška robe na minimum.

Na koji način pametne police koriste tehnologiju “internet stvari”?
Jedan od bitnih faktora u implementaciji pametnih polica jeste upravo tehnologija “internet stvari”. Ove police se u svom radu oslanjanju na razne vrste umreženih uređaja, uključujući pametne vage, koje mogu da odrede kada je neki proizvod uklonjen sa police i da li ga treba zameniti. U nekim skorijim verzijama ove tehnologije, prodavci su takođe probali da postave kamere na police, kako bi personalizovali kupovno iskustvo potrošača. 
Ovakvi pristupi mogu doprineti iskustvu potrošača i na druge načine, tako što bi kompanije recimo prikazivale dostupnost proizvoda na rafovima pomoću digitalnih oznaka i putem mobilnih aplikacija. 

Kako trgovci mogu da prate zalihe pomoću RFID sistema?
Jedan od tradicionalnijih elemenata, korišćenih u oblasti pametnih polica, jeste i RFID, odnosno identifikacija pomoću radio frekvencije (radio frequency identification), koja trgovcima i potrošačima može da pokaže u kojoj fazi snabdevanja i proizvodnje je jedan proizvod. Iako je korišćena i ranije kao sledbenik barkoda i prisutna je na tržištu već dugo, mogućnost individualizacije koju ova tehnologija nudi čini je pogodnim alatom za dobavljače, kada je u pitanju implementacija pametnih polica.

Trgovci u sektoru mode, gde se trendovi brzo menjaju, iskoristili su pogodnosti ove tehnologije kako bi smanjili količinu robe potrebne na lageru, što im je pomoglo da poboljšaju svoju vertikalnu integraciju i proizvode samo robu za koju se očekuje da će se prodati.

RFID sistem je samo jedan od alata koje trgovci koriste u okviru šire strategije koja ima za cilj prikupljanje informacija o uspehu određenih proizvoda, ističe Harvard Business Review.

Informacije dobijene pomoću ovog sistema dopunjuju se uvidima menadžera prodavnica u to zašto određeni proizvodi nisu dobro prolazili u određenom periodu, kao i uvidima prodavaca koji su obučeni da komuniciraju sa kupcima i nakon toga prenesu povratne informacije kupaca proizvođačima, navodi se u nedavno objavljenom članku.

Takođe, rasprostranjeno je mišljenje da bi RFID oznake mogle da pomognu u sprečavanju bacanja hrane, tako što bi odvratile proizvođače od prekomerne proizvodnje i promovisale bolje usklađivanje ponude sa potražnjom.
Šta je potrebno za uvođenje pametnih polica?

Krajnja vrednost pametnih polica ne leži u samim uređajima, njihovim blještavim ekranima i opcijama za beskontaktnu prodaju koje ovaj sistem nudi, već se ogleda u njihovoj prilagodljivoj infrastrukturi, koja može da se menja u skladu sa potrebama pojedinačnih radnji ili maloprodajnih lanaca. Ove potrebe se, po svoj prilici, veoma razlikuju od jedne kompanije do druge, ali digitalna transformacija zasnovana na klaud sistemima, koja ovu tehnologiju čini primamljivom, može dovesti do promene načina poslovanja trgovaca.

Traženjem i sprovođenjem efikasnih strategija za digitalnu transformaciju, i uzimajući u vid efikasnost ovih strategija na duže staze, prodavci doprinose osavremenjavanju prodaje i poboljšanju generalne infrastrukture svoje kompanije. Usput će, možda, uspeti i u smanjenju otpada i nedostatka zaliha u maloprodaji.

Korišćenje umrežene tehnologije moglo bi da pomogne kompanijama u boljem upravljanju zalihama i snalaženju na tržištu - kako u prodavnicama, tako i u lancima snabdevanja

 

Benefiti za trgovce i krajnje potrošače:
• Automatizovano, umesto ručnog, praćenja zaliha
• Nema ljudskih grešaka u predviđanju potrebnih zaliha
• Smanjenje prehrambenog otpada, na primer sa dinamičnim prilagođavanjem cena ili ciljanim promocijama u realnom vremenu
• Efikasnije korišćenje zaposlenih uz pomoć automatizovanog upravljanja zalihama polica
• Povećana prodaja, kao rezultat izbegavanje out-of-stock situacija, zahvaljujći sistemu ranog upozorenja 
• Smanjenje otpada na dva načina: s jedne strane, dopunjavanjem polica koje je zasnovano na potražnji i podacima ili, s druge strane, u slučajevima viška zaliha, dinamičkim prilagođavanjem cena i promocijama.