Summi1
Summit2

Dalibor Bajić, Sarantis: AI kao pretnja - mit ili realnost?

KOLUMNA PONEDELJKOM

Iz ugla stručnjaka

21.07.2025

U poslednjih nekoliko godina, veštačka inteligencija (AI) iz teorije je prešla u praksu i počela snažno da menja način na koji radimo, komuniciramo i razmišljamo o budućnosti tržišta rada. Ovo brzo napredovanje izaziva brojna pitanja i strahove – da li će AI zameniti ljudski rad i ostaviti milione bez posla, ili pak otvara vrata ka novim, uzbudljivim profesijama koje do sada nisu postojale?

Piše: Dalibor Bajić, Head of marketing, Sarantis


Nema sumnje da AI ima potencijal da automatizuje mnoge rutinske, ponavljajuće i manuelne poslove. U oblastima poput proizvodnje, administracije, pa čak i analize podataka, algoritmi već preuzimaju deo zadataka koje su ranije obavljali ljudi. To može dovesti do nestanka pojedinih zanimanja, naročito onih koja ne zahtevaju kreativnost, empatiju ili složeno donošenje odluka.

Međutim, istorija tehnološkog napretka nas uči da svaka industrijska revolucija u početku izaziva slične strahove, ali vremenom otvara više novih radnih mesta nego što ih ukida. Slično kao što su računari izmenili način rada u kancelarijama, AI menja pravila igre – ali ne nužno na štetu čoveka.

Paralelno s automatizacijom, AI stvara potrebu za potpuno novim profilima radnika. Već sada raste potražnja za: AI inženjerima i programerima, specijalistima za obradu podataka, trenerima AI modela (data annotators), etika i regulacija AI tehnologije, kreativcima koji koriste AI kao alat u dizajnu, pisanju, muzici i filmu, psiholozima i sociolozima koji proučavaju uticaj tehnologije na društvo.

Umesto da gledamo na AI kao pretnju, bolje je da ga posmatramo kao alat koji može poboljšati naš rad i učiniti ga smislenijim.

Takođe, kako AI preuzima „tehnički deo“posla, sve više se ceni ono što je jedinstveno ljudsko: emocionalna inteligencija, kreativnost, sposobnost za rešavanje kompleksnih problema i međuljudska komunikacija. Ove veštine dobijaju na značaju u gotovo svim industrijama.

Prilagođavanje je ključ.

Umesto da gledamo na AI kao pretnju, bolje je da ga posmatramo kao alat koji može poboljšati naš rad i učiniti ga smislenijim. Ključna reč je adaptacija – kako obrazovni sistem, tako i pojedinci moraju da se prilagođavaju novim trendovima i stiču veštine koje će biti relevantne u digitalnoj eri.

Zaključak: AI jeste disruptivna tehnologija, ali nije neprijatelj. Ona ne briše potrebu za ljudskim radom, već je transformiše. Umesto da se bojimo promene, bolje je da je prihvatimo i iskoristimo kao priliku za rast, inovaciju i stvaranje poslova budućnosti. U rukama odgovornih pojedinaca i zajednica, AI može biti saveznik, a ne pretnja.