Summi1
Summit2

Marija Mitrović, direktor za filantropiju i partnerstva Trag fondacije: Korporativna filantropija je strateški odgovor na potrebe zajednice i društva

DOP

Intervju

08.02.2023

Kompanije definisanjem cilja davanja za opšte dobro i promene koju žele da ostvare, šalju poruku javnosti da razumeju probleme okruženja u kome posluju. Osim direktnih donacija materijalnih sredstava, filantropske aktivnosti domaćih i međunarodnih kompanija sprovode se i kroz mentorstvo, pružanje stručnih saveta i volonterske podrške, poboljšanje infrastrukture lokalnih zajednica, organizovanje kulturnih manifestacija, izjavila je Marija Mitrović, direktor za filantropiju i partnerstva Trag fondacije, koja ove godine 16. put dodeljuje VIRTUS nagradu za filantropiju.

U prethodnih 16 godina, veliki broj kompanija dobio je nagradu za svoje filantropske doprinose. Da li je bio presudan iznos finansijskih sredstava ili neki drugi kriterijum?

Nagrada za korporativnu filantropiju dodeljuje se kompaniji koja pomaže aktivnosti i projekte od opštedruštvenog značaja na strateški i promišljen način. Za ovu nagradu mogu da konkurišu kompanije koje imaju više od 500 zaposlenih, razvijenu strategiju društveno odgovornog poslovanja i jasno utvrđene oblasti koje podržavaju. Finansijska vrednost donacije jeste od velikog značaja, ali je podjednako važno da li su oblasti koje je kompanija podržala relevantne za zajednicu, koliko su korisnika obuhvatile, da li je kompanija ovakve inicijative podržala više puta, da li ih je podržala samo doniranjem novca ili/i kroz volontiranje i doniranje robe, i kakvi su rezultati postignuti, odnosno koji je njihov dugoročni efekat.

Šta nagrada predstavlja za korporacije i mala i srednja preduzeća?

Za nagrade namenjene poslovnom sektoru svake godine dobijemo veliki broj prijava, što nas veoma raduje. Nagrada predstavlja javno priznanje kompanijama i malim i srednjim preduzećima, koja su na najdugoročniji i najefektniji način podržale inicijative za opšte dobro, koja odgovorno posluju i svojim donacijama rešavaju važna pitanja, donoseći pozitivne promene u zajednice u kojima deluju. U našem društvu, generalno, postoji malo informacija o dobrotvornim aktivnostima poslovnog sektora te se njihovi doprinosi često ne vide, iako su veoma značajni. Kompanije i mala i srednja preduzeća, koja već dugi niz godina značajno ulažu u svoje zajednice, zaslužuju da budu istaknuta, kao inspiracija i primer drugima.

Koji je glavni motiv poslovnog sektora da pokrene ili da se priključi filantropskim inicijativama?

Osnovni motiv kompanijama za davanja za opšte dobro predstavlja unapređenje kvaliteta života u zajednici u kojoj ta kompanija posluje, „vraćanje” zajednici, ali i izgradnja pozitivnog imidža i timskog duha unutar same kompanije. U mnogim kompanijama postoje posebni sektori koji se bave osmišljavanjem filantropskih aktivnosti i one obično imaju definisanu višegodišnju strategiju davanja za opšte dobro, formulisanu kroz principe društveno odgovornog poslovanja. 

S druge strane, u manjim preduzećima, inicijativa za filantropskim delovanjem uglavnom potiče od samog vlasnika ili menadžera, koji zajedno sa zaposlenima redovno koordinišu različite vidove podrške, no one u većoj meri predstavljaju odgovore na goruće probleme i potrebe u zajednici ili na infrastrukturna pitanja. I jednima i drugima je zajedničko to da žele da ulože natrag u zajednicu u kojoj posluju, da se odnose prema svom okruženju kao „dobar komšija”, ali i da svojim angažmanom pošalju poruku drugim kompanijama i preduzećima, i tako ih inspirišu da se i one oprobaju u filantropskom delovanju.

Koliko su efikasne jednokratne akcije, a koliko one koje imaju dugoročne efekte?

Za razliku od kratkoročnog, ad hoc delovanja, dugoročnim ulaganjem se postižu trajniji efekti. Na primer, ulaganjem u rekonstrukciju bolnice ili doniranjem neke neophodne opreme omogućava se da se u narednih nekoliko godina pruži pomoć svim onim ljudima koji se u toj bolnici budu lečili. Kada darodavac uloži u opremanje određene škole potrebnim učilima i nastavnim sredstvima, tim dugoročnim doprinosom se omogućava kvalitetnije školovanje i narednim generacijama. Školarine za studente, na primer, omogućavaju ulaganje u budućnost mladih ljudi i izgradnju ljudskih resursa jedne zajednice, a samim tim i razvoj ekonomije i drugih važnih oblasti jednog društva. Dugotrajnom podrškom nekoj usluzi, koju pruža organizacija civilnog društva određenoj osetljivoj grupi stanovništva, za koju ne postoji alternativno, sistemsko rešenje, obezbeđuje se kontinuirani odgovor na potrebe i kvalitetniji život značajnog dela populacije naše zemlje, kojima bi drugačije takva podrška bila uskraćena. 

U 2021. godini, kratkoročne donacije su činile čak 68 odsto svih davanja, dok je zabeleženi udeo dugoročnih donacija vidno manji nego svih ranijih godina. Stoga je potrebno staviti akcenat na donacije sa dugoročnim efektom, jer one vode trajnijim rezultatima koji će obuhvatiti veliki broj korisnika i učiniti naše društvo boljim mestom za život za sve njegove članove.

U svetu je veoma rasprostranjena praksa da velike kompanije osnivaju sopstvene fondacije. Koliko su takve fondacije prisutne u Srbiji i da li sarađujete sa njima na nekim projektima?

Korporativne fondacije su organizacije čiji su osnivači kompanije, a mogu da se finansiraju iz fonda kompanije, ali i drugih izvora, pre svega lokalnih, privlačeći darodavce kao što su građani, istaknuti pojedinci u zajednici, druge kompanije i slično. Osnivanje korporativne fondacije kompaniji pruža mogućnost strateškog, inovativnijeg i dugoročnijeg pristupa korporativnim davanjima i snažnijoj povezanosti sa zajednicom u kojoj kompanija posluje. Postojanje korporativnih fondacija se pokazalo kao dobar mehanizam za sistematičnije i efektivnije osmišljavanje kompanijskih programa u oblasti filantropije, bolje praćenje rezultata davanja, ali i dinamičniju saradnju sa drugim sektorima, posebno neprofitnim organizacijama koje deluju na lokalnom i nacionalnom nivou. Korporativne fondacije su u boljoj poziciji da, na efektivan način, osete puls zajednice i da filantropsku strategiju kompanije usmere na teme koje možda ne bi, na prvi pogled, bile identifikovane kao prioritet korporativnog davanja. 

Na koji način je moguće unaprediti ambijent za donatorstvo?

Pre pandemije, tokom 2019. godine učinjena su dva velika pomaka u radu na unapređenju pravno-fiskalnog okvira za davanja. Najpre, povećan je neoporezivi iznos stipendija za učenike i studente sa 11.741 na 33.413 dinara (on u 2022. godini iznosi 38.458 dinara). Takođe, objavljeno je Uputstvo za ostvarivanje poreskih olakšica za donatore, kojim se dodatno pojašnjava primena člana 15. Zakona o porezu na dobit pravnih lica. 

Koalicija za dobročinstvo, čija je članica i Trag fondacija, nastavila je rad na predlozima za unapređenje regulatornog okvira za davanja, čak i u vreme pandemije. Među preporukama našlo se i ukidanje bankarskih provizija za namenske račune neprofitnih organizacija, zatim, uvođenje PayPal donacija odnosno, omogućavanje i našim i stranim državljanima da putem ove platforme brzo i jednostavno doniraju Republici Srbiji i domaćim neprofitnim organizacijama. Kako bi dugoročno unapredila uslove za donacije građana, Koalicija za dobročinstvo, je zajedno sa Udruženjem finansijskih institucija Privredne komore Srbije, a uz konsultaciju sa komercijalnim bankama i organizacijama civilnog društva, izradila predlog sa ciljem formiranja registra namenskih računa za donacije, u koje bi banke imale uvid i ka kojima, u skladu sa svojim poslovnim politikama, ne bi naplaćivale provizije za uplatu donacija. Ne treba zanemariti ni inicijativu Koalicije za ukidanje PDV-a na donacije hrane pred istekom roka trajanja. Usvajanjem ovog predloga neznatno bi se umanjio budžetski priliv, ali bi se istovremeno značajno podstakli korporativni darodavci da uvećaju svoje donacije - za svaki dinar kojeg bi se država odrekla, zajednici bi se vratilo devet dinara podrške. Koliko je građanima i kompanijama ova tema važna, govori i činjenica da se u istraživanju javnog mnjenja iz 2020. godine 88% građana izjasnilo da podržava ovaj predlog, ali i činjenica da je tokom kampanje Koalicije „Spasimo hranu, spasimo humanost” prikupljeno više od 70 tona hrane zahvaljujući zajedničkim naporima kompanija i građana, koja je potom donirana stotinama porodica širom Srbije.

Cilj VIRTUS nagrade je da istakne one kompanije, preduzeća i pojedince, koji su tokom 2022. godine podržali inicijative za opšte dobro na najdugoročniji i najefektniji način. Prijave se mogu dostaviti do 14. februara, a više informacija o propozicijama konkursa, načinima prijavljivanja i sastavu žirija mogu se naći na sledećem linku: www.tragfondacija.org/virtus-nagrada. 

Foto: Jakov Simović