Summi1
Summit2

Mediana: Uticaj pandemije na potrošačke navike

100 MUST HAVE 2022 - SPECIJALNO IZDANJE

Analize

10.02.2022

Lokacija prodavnice je prošle godine bio faktor odabira prodajnog objekta, koji je dobio na značaju, dok se ove godine vrednovanje ovog faktora vratilo na nivo pre 2020. Takođe, na skoro na isti nivo (pre 2020. godine) vratio se i procenat građana Srbije koji od četiri do pet puta nedeljno i češće odlaze u kupovinu 

Autor: Borislav Radojković

TGI predstavlja globalni standard za tzv. single source istraživanja jer sve podatke koji se tiču demografije ispitanika, izloženosti medijima, konzumaciji/korišćenju proizvoda/usluga, životnom stilu, dobijamo od jednog ispitanika jednim obimnim upitnikom na uzorku od 5.000 ispitanika Uzorak je reprezentativan za populaciju od 15 do 69 godina, po polu, starosti, tipu naselja i okrugu, a sama regrutacija ispitanika je kombinacija F2F i online regrutacija.

Baza se svake godine dva puta (u junu i decembru) “osvežava“ sa uvek novih 2.500 ispitanika. Što se tiče regionalne pokrivenosti, TGI istraživanje se sprovodi i na tržištu Srbije, Slovenije, Hrvatske i BiH. Ukupno smo na ova četiri tržišta, tokom poslednjih 12 meseci, ispitali oko 15.000 ispitanika, starosti od 15 do 69, što predstavljaju populaciju od 12,8 miliona ljudi.

Period pandemije, samoizolacije i ekonomske neizvesnost doveo je do značajnih promena u skoro svim aspektima života ljudi. Sigurno da nas je težnja da budemo što bolje informisani naterala da promenimo način praćenja pojedinih medija, da je samoizolacija dovela do toga da na drugačiji način provodimo slobodno vreme a da nas je ekonomska neizvestnost naterala da se na drugačiji način ponašamo prilikom kupovine.

Početkom prošle godine, pisali smo o promenama koje su se dogodile u kupovnim navikama. Između ostalog, napomenuli smo da se smanjila impulsivnost prilikom kupovine i da su potrošači više nego ikada cenili vrednost koju dobijaju za novac. Takva tendencija se nastavila i ove godine. Sa izjavom “Korona virus je moje kupovine učinio promišljenijim”, u bilo kom stepenu, složilo se 52,8% građana Srbije, što je najveći procenat slaganja ako uporedimo sa tržištima BiH, Hrvatske i Slovenije.

Osećaj ekonomske neizvesnosti možda se najbolje vidi kroz analizu izjave “Bojim se da ću ostati bez posla zbog korona virusa” gde se približno ¼ građana BiH i Srbije, u bilo kom stepenu, složilo sa ovom izjavom, što je dva puta statistički značajnije više u odnosu na stepen slaganja sa ovom izjavom u Sloveniji.

Osećaj neizvesnosti, u kombinaciji sa inflatornim pritiskom, još više je povećao cenovnu osetljivost potrošača i težnju da se u korpi većinom nalaze proizvodi koji su na akcijskoj ceni. Povećanu senzitivnost na promocije najbolje možemo videti ako “provučemo” kroz trend analizu stepen slaganja sa izjavom: “Promocije retko promene moj izbor robne marke” gde se stepen slaganja sa ovom izjavom smanjio za 20% u odnosu na procenat slaganja iz 2018. godine ili kroz izjavu: “Stalno kupujem različite robne marke koje su na promocijama” gde se stepen slaganja povećao za 50% u odnosu na procenat slaganja u 2018. godini. Za obe izjave karakteristično je to da su mnogo veće promene zabeležene u poslednjih 12 meseci nego u periodu pre toga, što nam sa svoje strane govori o snažnom rastu senzitivnosti građana Srbije na promotivne aktivnosti, u proteklom periodu.

Ipak, činjenica da smo se „saživeli“ sa virusom dovela je do toga da su se neke navike, koje su se prošle godine ispoljile, približno vrate na nivo pre pandemije. Npr. lokacija prodavnice je prošle godine bio faktor odabira prodajnog objekta, koji je dobio na značaju, dok se ove godine vrednovanje ovog faktora vratilo na nivo pre 2020. Takođe, na skoro na isti nivo (pre 2020. godine) vratio se i procenat građana Srbije koji od četiri do pet puta nedeljno i češće odlaze u kupovinu.

Rast kupovine namirnica preko e-trgovina, koji je bio glavni utisak promena u kupovnim navikama potrošača tokom prošle godine, nastavljen je i ove, pri čemu se mora naglasiti da te stope rasta nisu iste kao prošle godine već se njihov nivo vratio na stope rast koje su zabeležene i pre pandemije. Zanimljivo je da se, u poslednje dve godine, društvene mreže pojavljuju kao sve značajniji kanal nabavke namirnica za domaćinstvo.

Ako uporedimo ova četiri tržišta, vidimo da je najveći procenat građana Slovenije (15,6%) kupovao namirnice u poslednjih 12 meseci preko interneta. U Hrvatskoj je taj procenat niži i iznosi 11,6% dok je u Srbiji 4,6%. Posmatrajući ova četiri tržišta zajedno, ukupno je 1,2 miliona ljudi kupovalo namirnice preko interneta, u poslednjih 12 meseci.